Danas je Međunarodni dan pismenosti
Izvor: Radio Pančevo, Tanjug
Međunarodni dan pismenosti, koji se obeležava danas - 8. septembra, prilika je da se ukaže na alarmantne podatke da je više od 830 miliona svetskog stanovništva nepismeno, a da u Srbiji ima više od milion osoba koje nisu potpuno pismene.
Prema poslednjem popisu stanovništva iz 2002. godine, u Srbiji je više od milion ljudi, odnosno više od 20 odsto odraslih preko 15 godina starosti koji nisu završili osnovnu školu, a čak 50 odsto odraslih koji imaju samo osnovnu školu ili su funkcionalno nepismeni.
Prema podacima Organizacije UN za obrazovanje nauku i kulturu (UNESKO) i organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), od ukupnog broja nepismenih u svetu dve trećine su žene, a 113 miliona deca.
Podaci iz 2006. godine pokazuju da 75 odsto nepismenih živi u podsaharskim zemljama, u kojima ženska deca uopšte ne idu u školu, a situacija je loša i u jugozapadnoj i istočnoj Aziji i u arapskim zemljama.
Podaci OECD-a pokazuju da najveći broj stanovnika razvijenih zemalja ima srednju školsku spremu. U SAD taj broj se kreće oko 47 odsto, a u Austriji oko 61 odsto.
UNESKO je proglasio 8. septembar za Međunarodni dan pismenosti, sa ciljem da se istakne značaj čitanja i pismenosti za društvo i pojedinca.
Međunarodni dan pismenosti se obeležava od 1967. godine, a generalna skupština UN je period od 2003. do 2012. godine proglasila za deset godina pismenosti.
Puna pismenost stanovništva i obrazovanje su jedna od osnovnih tema u razvijenim zemljama, jer globalizacija "traži" pismene radnike i dobro obrazovanu i obučenu radnu snagu.
Među obrazovanim stanovništvom u Srbiji najviše je onih koji su završili srednju školu, a svega 6,5 odsto građana u džepu ima fakultetsku diplomu.
Poslednje PISA istraživanje pokazalo je da su srpski učenici na začelju liste, jer pokazuju samo enciklopedijsko i nefunkcionalno znanje.
Do polovine prošlog veka koncept pismenosti je podrazumevao elementarnu analfabetsko-jezičku i matematičku orijentaciju, što podrazumeva osnovno savladavanje veština čitanja i pisanja.
Od 1964. godine počinje da se razvija novi pristup funkcionalnog opismenjavanja i pismenosti, čiju osnovu čini odnos između pismenosti i privrednog razvoja.
Prema definiciji Projekta međunarodne pismenosti odraslih (IALS), pismenost se definiše kao - prozna pismenost (razumevanje i korišćenje informacija dobijenih iz tekstova), dokumentaciona pismenost (informacije koje se nalaze u različitim formularima) i kvantitativna pismenost (razumevanje, na primer, izveštaja o stanju na računu u banci, određivanje poreza, kamata...).
Istraživanje Projekta IALS-a obuhvatilo je šest zemalja OECD-a: SAD, Kanadu, Nemačku, Holandiju, Švedsku i Švajcarsku.
Pokazalo se da je među Švajcarcima 35 odsto pismenih, a slede ih Amerikanci sa 20 odsto. Po obuhvaćenosti stanovništva obrazovanjem posle obaveznog školovanja, na prvom mestu su SAD i Japan sa 96 odsto, a slede Švajcarska sa 82 odsto i Austrija sa 79 odsto.
Takozvana nova pismenost, odnosno informatičko opismenjavanje i eksplozija novih formi komunikacija, stupili su na scenu krajem 20. i početkom 21. veka.
Tu prednjači razvoj "Mas self komunikejšna", odnosno Masovne individualne komunikacije, u koju, tehnički gledano, spadaju internet, ali i svet komunikacije mobilnim telefonima.