Žrtve na Stratištu - od ljudi do glinenih golubova

PANČEVO, 6. avgust 2014. (TV Pančevo) – I sedam decenija posle oslobođenja Pančeva sa spomen-kompleksa Stratište odjekuju pucnji. Obeležavajući Ilinden, Lovačko društvo „Zmaj“ iz Jabuke je baš na ovom mestu, odmah uz spomenik Brazde koji čuva uspomenu na 10 hiljada ljudi pobijenih na obali Tamiša tokom Drugog svetskog rata, organizovalo tradicionalno takmičenje u pucanju na glinene golubove.

Spomen-kompleks Stratište slika je naših naravi. Neosvetljen, bez video-nadzora, razvaljene nekadašnje domarske kućice, često vandalizovan sa vidljivim posledicama. Godinu u kojoj se obeležava 7 decenija od oslobođenja Pančeva Stratište dočekuje bez gotovo pola bronzanog dela spomenika, ali uz pucanje. I nije bilo reči o svečanim plotunima pri poseti neke državne delegacije, nego o takmičenju u pucanju na glinene golubove, u organizaciji Lovačkog društva „Zmaj“. Za Svetog Iliju, Ilinden.

- To bi bilo isto kao kada bi u Aušvicu organizovali svetsko prvenstvo u fudbalu. Isto kao kada bi na Spomeniku savezničkoj vojsci u Normandiji organizovali takmičenje u plivanju. Isto kao kada bi u Memorijalnom parku žrtvama Hirošime organizovali takmičenje u sumo rvanju. Šta mislite kako bi u tim zemljama prošli ti koji su uopšte dobili ideju da tako nešto prave na tako svetim mestima? Ne postoje reči, osim bruka, sramota, skaradno, nehrišćanski, koje mogu da iskažu ono šta ja lično osećam i što mislim da celokupna javnost u gradu smatra o jednom takvom događaju, izjavio je zamenik predsednika Skupštine Grada Tigran Kiš.

- Ovo što sam čuo je u vezi sa gađanjem glinenih golubova je bruka i sramota za nadležne orgne koji su dozvolili da se tako nešto dešava na takvom mestu. Stratište nije za gađanje glinenih golubova, već je za amfitetar koji postoji iza spomenika, gde bi mladi trebalo da slušaju šta se tu događalo i koliko je tu ljudi sahranjeno, a ne da se gađaju glineni golubovi, rekao je predsednik Udruženja boraca NOR-a Todor Stojanović.

Predsednik Lovačkog društva „Zmaj“ Jovica Čavka podseća da 30 godina organizuju takmičenje u pucanju na glinene golubove. Dodaje i da taj sport među olimpijskim disciplinama. A već više decenija amfiteatar na Stratištu koriste kao streljanu, ne krije Čavka.

- Mi se ovde okupljamo već 30 godina. U ono vreme, moji predhodnici su tražili od Saveza boraca da nam se pismeno odobri korišćenje amfiteatra za održavanje takvih manifestacija. Dobili smo odobrenje i od onda do danas nam se niko nije obratio da kaže da to više ne mož ili može. Imao sam neka nezvanična upozorenja da to ne bismo smeli više ovde da radimo. Da li sme ili ne, to je za diskusiju, objašnjava Jovica Čavka.

Čavka priznaje da je i on pomišljao da bi za pucanje u glinene golubove trebalo pronaći bolju lokaciju, ipak.

- Čini mi se da ne skrnavimo ništa time što se takmičimo ovde, jer je ovaj prostor i predviđen za kulturno-sportska dešavanja. Opet napominjem da ovo nije sport vezan za vandalizam ili za neku nekulturu. Svaki naš takmičar se maksimalno korektno odnosi prema publici, sudijama, kolegama i takmičarima. Isto je kao da smo ovde poređali šahovske table i igrali šah. Nije šah, da, ipak se borba u šahu vodi na tabli. Ali svakako je neki vid borbe u pitanju, naglasio je Jovica Čavka.

Čavka objašnjava da su korišćenjem ovog prostora i članovi Lovačkog društva „Zmaj" doprineli njegovom očuvanju, pre svega u doba kada se niko od nadležnih o njemu nije brinuo.

- Meni se niko od nadležnih konkretno nije obratio, a ja sam četiri godine već predsednik Društva. Niko mi se nije obratio pismeno i rekao: „Može, ne može, obratite pažnju“. Ipak, i mi smo normalni ljudi, naglasio je Jovica Čavka.

Pucanje sporta radi, na Stratištu podignutom da čuva uspomenu na nevino pobijene u Drugom svetskom ratu, kažu naši sagovornici, ipak nije primereno.

- Mislim da će Grad u narednom periodu uspeti da zaštiti Stratište. Vi znate da smo imali neke sastanke u vezi sa tim. Nadam se da ćemo uspeti da to spomen-obeležje zaštitimo i da ovakvih dešavanja u budućnosti ne bude, najavio je Tigran Kiš.

- Grad Pančevo će tada organizovati svečanu akademiju, biće otvoren muzej, biće postavljena izložba oslobođenja Pančeva, a biće održan i jedan kulturno-umetnički program. Planiramo da učenike osnovnih škola i Gimnazije odvedemo autobusima na Stratište, najavljuje Todor Stojanović.

Očigledno će i ova priča biti još jedan povod da povedemo više računa o ovom spomen-oboelžeju, da razgovaramo i dogovorimo se, kako bi se i prema njemu trebalo odnositi.