200 godina pošumljavanja "Deliblatske peščare"
![](/images/articles/vesti/2018-01/200gp_120x100.jpg)
Prva pošumljavanja Deliblatske peščare počela su još 1818. godine kada je po nalogu austrijskog cara Franca prvog, pionir šumarske struke Franc Bahofen počeo vezivanje peska po modelima koji su rađeni u Francuskoj, Nemačkoj i Mađarskoj. Od tada do danas ovo područije postalo je jedinstveno u svetu po biljnim vrstama, a od 2002. godine JP "Vojvodinašume" ima zadatak da gazduje ovim šumama i unapređuje postojeći šumski fond.
Šumsko gazdinstvo "Banat" kome pripada Deliblatska peščara u narednom periodu radiće na unapređenju sistema održivog razvoja, kaže Željko Sušec, direktor ŠG „Banat“ Pančevo.
Peščara danas predstavlja poslednju i najveću oazu peščarske, stepske, šumske i močvarne vegetacije Panonske nizije. Biljni svet od 900 vrsta obiluje retkostima kao što su: stepski božur, kovilje i virgilijski hrast, dok životinjski svet odlikuju peščarski insekti i karakteristične vrste stepskih staništa: orao krstaš, tekunica i stepski skočimiš, a u šumskim zajednicama buljina i vuk. Pre 200 godina bio je ugrožen eko sistem na ovom područuju i zato se krenulo sa pošumljavanjem, kaže je Marijus Oldja iz Šumskog gazudinstva Banat koji se već 40 godina proučava živi svet Peščare.
Požari mogu da ugroze prirodna dobra koja postoje u Peščari. Vojvodinašume uvele su video nadzor kako bi se smanjila mogućnost požara i kako bi se zaštitila šuma.
Deliblatska peščara je zaštićeno područje prve kategorije u Srbiji, na 350 kvadratnih kilometara površine, najveća je kontinentalna peščara i jedno od najvažnijih centara biodiverziteta u Evropi. Neophodna je saradnja u očuvanju ovakvog sistema, zato su "Vojvodinašume" u neprestanom kontaktu sa Ministarstvima poljoprivrede i zaštite životne sredine, kao i pokrajnskim Sekretarijatima za poljoprivredu, šumarsto i vodoprivredu, kao i za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.