Ne palite strništa!

PANČEVO, 15. jul 2014. (TV Pančevo) – Ne palite strništa, osnovna je poruka stručnjaka paorima, posle završene žetve pšenice. Ove godine žetva je završena na 7.000 hektara u pančevačkom ataru, a požara za sada nema. Paljenje je neopravdano, pa je apel paorima da ne pale strnjiku za dobrobit svih.

Paljenje strnjike posle žetve je izuzetno opasno, jer se na taj način potpuno gubi organska komponenta, koja bi, da je prenesena u tlo, vremenom prešla u humus. Požar može da izazove nesagledive posledice po ljudske živote, a paljenjem se nepovratno gubi po toni slame oko šest kilograma azota po hektaru.

- Strništa se ne pale. Strništa treba izuzetno plitko da se uzugare, ukoliko imamo plugove koji se koriste za ugar, odnosno za ljuštenje strništa, ili da se istanjiraju, kako bi se odvojio korenov sistem i deo stabljike od zemljišta, maksimalne dubine od 5 do 8 centimetara, ukoliko je moguće. Na taj način bi se sprečio gubitak vlage iz zemljišta. Takav prolaz, odvajanje, seckanje i mešanje zemljišta u sloju dubine od 5 do 8 centimetara omogućuje da se na neki način inicira nicanje korova i da se korovi provociraju, kako bi se kasnije sa totalnim herbicidima jednostavno i lako završila priprema i borba protiv korova za sledeću godinu. Naravno, jedne grupe korova. To bi trebalo uraditi sad, u ovom periodu, jer što duže budemo ostavljali strnište da stoji nepipnuto, sve će se više gubiti kroz deo stabla koji je ostao, odnosno kroz strnjiku. Više će se gubiti vlaga jer nismo odsekli koren i nismo presekli kretanje vode kroz korenov sistem biljaka i kroz stabljiku. Bez obzira što je stabljika suva, gubitak vode je prisutan, rekao je Bogdan Garalejić, savetodavac.

Prethodnih godina beleženi su požari u pančevačkom ataru. Ove godine još nije bilo požara u strništima, a opasnosti od paljenja su višestruke. Paljenje je ekonomski neopravdano, jer sem što nanosi ogromne štete, zagađuje atmosferu i uništava korisne članove živog sveta, remeti biološku atmosferu i destabilizuje agrosistem.

- Opasnosti su velike, prvenstveno za one koji pale, jer plamen može da ih zahvati. Trenutno, ako posmatramo kukuruz i njegovo razviće, nekoliko redova sa strane parcele može da bude zahvaćeno plamenom i tu nećemo imati dva, eventualno tri reda, u zavisnosti od intenziteta vatre. Ali ljudi mogu prvenstveno da stradaju i mali je broj godina u kojima nije bilo slučajeva da su ljudi sa opekotinama, drugog, pa čak i trećeg stepena, a bilo je i smrtonosnih ishoda. Uhvatio ih je plamen na samom strništu. Znači, ne treba paliti. Paljenjem se na neki način uništava i ceo površinski sloj zemljišta i čitav njegov život, a to se ne obnavlja tako lako. Nemoguće je tako lako i brzo popraviti samo zemljište kada se upali strnište, naglasio je Bogdan Garalejić.

Kazne za spaljivanje organskih ostataka posle žetve po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu dostižu milion dinara za preduzeća, a kreću se od 25 do 150 hiljada dinara za fizička lica.