Budžet sadi, seljak seče

PANČEVO, 28. jul 2014. (TV Pančevo) – Da nemar i neodgovornost pojedinaca mogu da nanesu mnogo štete potvrđuje primer isečenog vetrozaštitnog pojasa prema Banatskom Novom Selu. Do sada za seču niko nije odgovarao, a početkom rada Poljočuvarske službe najavljuju se i sankcije prema izvršiocima. Inače, ove godine biće posađeno nekoliko desetina kilometara novih vetrozaštitnih pojaseva u pančevačkom ataru.

Odmah posle setve i izniklih kultura pored puta Pančevo - Banatsko Novo Selo videlo se da pojedini zemljoradnici koji imaju njive nisu marili za vetrozaštitni pojas koji se tu nalazi. Izorali su stabljike zasađenog drveća, a zasejali ratarske kulture. Na taj način su, zarad malog ćara, napravili veliku štetu. Do sada niko nije odgovarao za ovako ponašanje i veliku društvenu štetu. Međutim, najavljuje se drugačiji kurs sa početkom rada Poljočuvarske službe.

- Poljočuvarske službe počela je sa radom 1. jula. Njima je u delokrugu posla čuvanje vetrozaštitnih pojaseva i pisaće prijave. Čekamo izveštaje krajem meseca, pa ćemo onada sigurno više znati. Ali, sigurno je da će se boriti protiv seče vetrozaštitnih pojaseva koji su finansirani iz budžeta grada, rekla je Maja Svirčević Prekić.

Značaj vetrozaštitnih pojaseva je, nesumnjivo, veliki. Oni štite, posebno zimi, od nevremena. Uz to imaju višestruki značaj za poljoprivredno zemljište. Poljoprivrednici iz Banatskog Novog Sela razumeju šta im vetrozaštitni pojas znači, ali ne razumeju zbog čega su oni na pojedinim delovima isečeni.

- Vetrozaštitni pojasevi su nam veoma bitni, jer smo videli prošle zime da je tamo gde u atarima nema drveća nanet sneg. Najveći problem je to što su pojedini poljoprivrednici posekli te vetrozaštitne pojaseve. Nadam se da će to biti rešeno, rekao je Zoran Sefkerinac, poljoprivrednik.

- Taj pojas treba da bude malo manji, da ne bude 3-4 reda već jedan red. Treba da postoji zbog vetrova, snegova, rekao je Jovan Ardeljan, poljoprivrednik.

- Posađeno drveće, kao prvo, nije bilo zaliveno na vreme i ostalo je mnogo osušenih malih stabala. A ima i onih poljoprivrednika koji su, da ne bi išli okolo, tu napravili put da mogu da uđu traktorom i mašinama u njivu, rekao je Viktor Petrović, poljoprivrednik.

- Naravno, mi smo upozoravali i Gradsku upravu i Poljočuvarsku službu da provere gde su vetrozaštitni pojasevi uništeni kako bi se krivci kaznili, dodao je Sefkerinac.

- To je lepo zamišljeno. Ali savest građana i poljoprivrednika je takva. Došlo je vreme da je malo zemlje koliko se ima pa se do asfalta ide mašinama, dodao je Petrović.

Štete prouzrokovane ovakvim ponašanjem su velike. Za sada niko nije odgovrao za izazvane štete, ali i to će se promeniti.

- Za sada niko ne snosi odgovornost, ali čim se nešto posadi treba da i postoji odgovornost, rekao je Ardeljan.

- Za sada nisam ču da je iko odgovarao, rekao je Petrović.

- Vlada će i dalje finansirati podizanje vetrozaštitnih pojaseva. Tamo gde već postoje ovi pojasevi radi se tarupiranje i zalivanje. Ove godine ćemo podizati i nove pojaseve. Znamo šta znače kad dune košava. Ovim putem molim građane i poljoprivrednike da što manje uništavaju već postavljene vetrozaštitne pojaseve, rekla je Maja Svirčević Prekić.

Rešenje ovog problema je u sankcionisanju, mada ima ima i drugačijih mišljenja.

- Svakako da rešenja ima. Poljočuvarska služba mora da izađe na teren i konstatuje gde nema drveća, rekao je Sefkerinac.

- Kao prvo, savest građana treba da bude veća, da malo gledaju u budućnost. A drugo, država treba da reaguje – sudovi, inspekcija, rekao je Petrović.

Grad će nastaviti da sadi i desetine kilometara vetrozaštitnih pojaseva.

- Ove godine je u planu izgradnja 50-60 kilometara vetrozaštitnih pojaseva. Radićemo i novi idejni projekat jer je bivši malo zastareo. Tako da ćemo na jesen znat koliko ćemo tačno kilometara pojaseva uraditi, rekla je Maja Svirčević Prekić.

Vetrozaštitni pojas je delimično uništen tako što je preoran, pa zasejan ratarskim kulturama. Na merodavnima je da pokrenu prave poteze i kazne neodgovorne, odnosno zaustave dalju seču vetrozaštitnih pojaseva. Od njih, prevashodno zavisi hoće li to i kako uraditi. Jer, pokazalo se da svest pojedinaca još uvek nije na nivou na kom bi valjalo da jeste.