Kompost bolji nego spaljivanje

PANČEVO, 31. jul 2016. (TV Pančevo) – Kompost je organsko đubrivo koje umnogome potpomaže gajenju i plodonošenju. Pravljenje komposta je jedno od mnogih odgovora na pitanje – šta sa baštenskim otpadom ili ostacima sa manje njive. Stručnjaci spaljivanje ostataka useva svakako ne preporučuju, zato što je štetno.

Mineralna đubriva su ona koja direktno hrane biljku, što je isto kao kada ljudi uzimaju vitamine i hranu, objašnjava Jasmina Dimitrijević, profesor u Poljoprivrednoj školi “Josif Pančić”.

- Organska đubriva biljkama omogućavaju ono što nama omogućava krevet, stan, udobna stolica, odnosno omogućava mesto gde će se nalaziti koren. Tako će biljka rasti u savršenoj sredini, što ne znači da organska đubriva nemaju i mineralna svojstva koja potpomažu, pogotovo kompost. Mineralizacijom u zemljištu dolazi do ishrane samih biljaka – napomenula je Jasmina Dimitrijević.

Ako neko ima običnu baštu od jednog ili dva ara, sađenjem, prolaženjem i navodnjavanjem, potpuno se menja struktura zemljišta.

- Svaka kultura, pogotovo u baštenskim uslovima, iznosi jedan deo hraniva sa sobom. To zemljište potpuno menja svoje početno svojstvo, tako da je neophodno unositi organsko đubrivo. Pored kompostiranja, kao organska đubriva postoje i stajnjak, osoka i zelenišno đubrivo. Oni su najznačajniji i vrlo ih je lako napraviti. Stajsko đubrivo, onaj ko drži životinje vrlo lako može da napravi – navela je Dimitrijević.

Kompost je dobar, lako primenjliv, objašnjava Jasmina Dimitrijević. Ona je dodala da je neophodno stavljati organske materije, koje su otpadni materijal. Pod otpadnim materijalom podrazumevaju se ostaci orezane ograde, ošišane trave, pokupljeno lišće koje je palo s drveća. U kompost nikako ne idu neorganske materije i sve ono što nije biorazgradivo. Neutralnost se postiže lako, dovoljno je na određenoj visini ređanja postaviti sloj kreča.

- Javljaju se problemi ako je toplo vreme, dolazi do sušenja. Počeće da se oseća na neke mirise kao što su amonijak, pokvarena jaja, u zavisnosti koji se element više aktivira. Može se dodati voda ili slama s peskom, moramo odraditi fizičku aktivnost da bi promenili to postojeće stanje koje nam svojim mirisom pokazuje da nešto nije kako treba – rekla je Dimitrijević.

Dobro urađen kompost može da se koristi kao supstrat za cveće, a mogu se njime, ukoliko postoje velike količine, prekriti i deponije. Spaljivanje žetvenih ostataka nakon žetve pšenice i strnih žita je štetno, jer se na taj način gubi količina organske materije koja bi trebala da se unese u zemljište, rekao je Bogdan Garalejić, iz Instituta “Tamiš”.

- Spaljivanje samo po sebi ima i negativne ekonomske efekte, na njegove hemijske osobine, prvenstveno na plodnost, loše utiče na biološku aktivnost zemljišta, odnosno na one organizme koji su uništeni od temperature i loše utiče na fizičke osobine. Sposobnost zemljišta je i da može da stvara strukturne agregate i bolje podnosi štetne uslove nedostatka padavina i očuvanja vlage ili preterane količine padavina usled velikih kiša – objasnio je Bogdan Garalejić, savetodavac iz PSS Institut “Tamiš” Pančevo.

Za obradu zemljišta, zaključuje Garalejić, loše je spaljivanje žetvenih ostataka, jer se gubi organski ugljenik i na taj način se stvara efekat staklene bašte i narušava ukupna količina azota koja se nalazi u zemljištu i samim tim dolazi do poremećaja njegovog ciklusa u prirodi.