Čestice i čađ zimski vladari Pančeva

PANČEVO, 6. avgust 2016. (TV Pančevo) - Na sreću, prošla su vremena kada smo noćima udisali enormne količine merkaptana, sumpor-dioksida i sličnih materija. Poslednjih godina najveći problem u Pančevu su čađ i suspendovane čestice, kako pokazuju rezultati i za prošlu godinu. Proizvode ih i fabrike, ali uglavnom uzrok su ložišta. A bezopasne nisu, što svedoče i lekari iz Zavoda za javno zdravlje.

Suspendovane čestice su veoma male i lako ulaze u disajne organe. Stručnjaci ih razvrstavaju u tri kategorije: od 10, od 2,5 do 10 mikrona i u ultrafine, koje su manje od 1 mikrona. A upravo te „ultrafine“ najlakše dopsevaju u ljudski organizam, gde se rastvaraju i vezuju praveći hemijske materije koje se talože, objašnjava dr Dubravka Nikolovski iz Zavoda za javno zdravlje u Pančevu.

- Na taj način se sprečava razmena kiseonika i ugljen-dioksida. Srce to pokušava da kompenzuje tako što povećava frekvenciju rada. Na taj način i srce je ugroženo i slabi, ali i bubrezi i jetra. Naši čistači organizma pokušavaju da se izbore sa svim tim materijama, i konačno i oni oslabe – objašnjava dr Dubravka Nikolovski iz Zavoda za javno zdravlje.

Upravo su te supednovane čestice, kao i čađ, bile najveći zagađivači vazduha u 2015. godini, stoji u Izveštaju o stanju životne sredine u Pančevu, najviše na Novoj Misi i Strelištu. Oni, doduše, ne smrde kao merkaptani ili sumpori, ali čim su ograničeni, znače da imaju negativan efekat po zdravlje. U svetu se uticaj suspendovanih čestica prati veoma dugo, kaže doktorka Nikolovski. A poslednje istraživanje u učestalosti respriatornih oboljenja kod školske dece u Pančevu rađeno je pre desetak godina.

- Videli smo da deca već u tom uzrastu imaju slabe rezultate na spirometrijskim ispitivanjima. Mi smo reagovali kako smo mogli, savetujemo veću fizičku aktivnost – navodi dr Nikolovski.

Visoke vrednosti čađi rezultat su loženja u kućama, pa su koncentracije zimi i do tri puta veća nego leti. Jedno od rešenja jeste priključenje na gasnu mrežu, pa je planirano da se kao podsticaj građanima da to i učine opredeli deo u budžetu za zaštitu životne sredine.

- Glavna mera je da se izvrši gasifikacija, ali tu je problem cene. To svi građani znaju, ali nadamo se da će oni koji imaju mogućnost to želeti i uz potporu Grada uraditi. Veoma je bitno održavanje čistoće, uređenje voznog parka. A i tu smo u prethodnom vremenu pokušali da se neki autobusi rekonstruišu tako da gas bude gorivo – kaže Olga Šipovac iz Sekreterijata za zaštitu životne sredine.

Kako bi se smanjilo zagađenje, ne mora sve da se svede na to da se čeka šta će država da učini ili fabrike „južne zone“. Svako od nas može da da svoj doprinos.

Ako stanujete blizu radnog mesta, ne morate kolima odlaziti na posao. Smanjiće se zagađenje od saobraćaja, a učinićete nešto dobro i za svoj organizam. Izgradnja energetski efikasnih objekata ili stavljanje izolacije na fasadu, osim dugoročnog efekta na smanjenje potrošnje ogreva, imaće uticaja i na životnu sredinu.