Baner

Najzad proleće

PANČEVO, 20. mart 2010. (TV Pančevo) - Proleće je na severnoj Zemljinoj polulopti počelo danas u 18:32 h, po srednjoevropskom vremenu. Trajaće 92 dana, 17 sati i 56 minuta, do 21. juna. Današnji topli dan u Pančevu bio je prava najava ovog godišnjeg doba a reporteri TV Pančevo izašli su u Gradski park i razgovarali sa sugrađanima koji su željni toplih dana, požurili u šetnju.

Proleće je jedno od četiri godišnja doba. Trebalo bi da u našim klimatskim uslovima bude umereni prelazni period između zimskih i letnjih meseci. Proleće asocira na preporod, obnovu i rađanje.

U stvari, proleće podrazumeva određene klimatske promene koje nastaju usled promene položaja Zemlje u odnosu na Sunce. Kada počinje proleće, tada vlada ravnodnenvica a do početka leta produžvaju se dani. U severnoj hemisferi, proleće traje od sredine marta do sredine juna, a na južnoj od sredine septembra do sredine decembra.

Astronomski proleće počinje kada i prolećna ravnodnevnica, obično 20. marta na severnoj hemisferi, a 22. septembra na južnoj hemisferi. Tada Sunce prelazi ekvator na svom putu ka Rakovoj ili Jarčevoj obratnici. Iako je ova astronomska definicija prava definica proleća, često se godišnje doba koje se vezuje za ovu reč ne poklapa sa zvezdama. Početak proleća zna itekako da bude hladan, jer su i zemlja i velike vodne površine još hladne. Zbog toga su temperature tokom noći sve do maja često ispod 10 stepeni. Ove godine astronomski dolazaka proleća se poklopio sa dnevnim temperaturama. Ali da je zima tek prošla opiminju nas noći ovih dana. Doduše, naše Grejanje izgleda da to ne zna, pa je već u petak, 19. marta prekinulo zagrevanje radijatora. To je izazvalo i veliku buru protesta građana koji su zvali redakciju TV Pančevo. Šta na to kažu nadležni u Grejanju, saznaćemo u ponedeljak, kada počne radna sedmica.

Meteorolozi generalno definišu 4 godišnja doba u različitim klimatskim područjima. Razlika između zime, proleća, leta i jeseni kod njih se utvrđuje na osnovu prosečnih mesečnih temperatura. Prosečno godišnja doba traju po 3 meseca. Proleće, po definiciji meteorologa može da počne u različite dane u različitim regionima. U većini mesta na severnoj hemisferi, proleće stiže tokom marta, aprila i maja. Veliki deo južne hemisfere proživljava proleće u toku septembra, oktobra i novembra. Uobičjano je za veliki deo umerene klime, da proleće stiže ranije. Nažalost, to ove godine nije bio slučaj.

Pomeranja, naravno, ima. U Istočnoj Aziji proleće počinje 4. februara, a završava se 5. maja. Kelti su čak smatrali da proleće počinje u februaru jer su oni o godišnjim dobima sudili na osnovu dužine dana.

Fenološka definicija proleća je još jedna definica. Ona u obzir uzima cvetanje biljaka, ponašanje životinja, ali i poseban miris zemlje koja je dostigla dovoljnu temperaturu da bi mikroflore mogla da počne da cveta. Prema tome, pesnici nisu izmišljali kada su govorili da u proleće zemlja počinje da "miriše". Po fenološkoj definiciji, proleće stiže u potpuno različita doba, u zavisnosti od toga gde se nalazimo u odnosu na ekvator.

Proleće je okarakterisano kao vreme rasta, obnavljanje, novog života. Termin se takođe koristi i kao metafora za početak boljih vremena. Setimo se samo "Praškog proleća". Možda će i nama bolje da krene. Samo još da se potrudimo.